Alojz Majetić rođen je u Rijeci 1938. godine. U delnica je završio srednju školu, a studirao je u Zagrebu na filozofskom fakultetu. Radio je kao korektor, novinar, samostalni književnik i urednik humorističnih novina Paradoks i Kermpuh. Književni rad započeo je s poezijom , objavio je šest knjiga pjesama. Najpoznatiji je ipak kao prozaist i posac osporavanog i hvaljenog romana o životu mladih Čangi 1963. Za povjesni roman Omiški gusari dobio je 1981. nagradu Grigor Vitez. Majetić piše i radijske i televizijske drame i filmske scenarije.
Stjepan Tomaš rođen je 1947. godine u Novoj Bukovici kod slatine. Gimnaziju je završio u Našicama a filozofski faklultet u Zagrebu. Živi i radi u Osijeku . Objavio je nekoliko romana za djecu: Moljac i noćni čuvarm, Dobar dan tata, Halo ovdje komandosi. Napisao je četiri zbirke pripovjedaka za odrasle: Sveti bunar, Tko kuca otvorit će mu se, Smrtna ura, Anđeli na vrhu igle, te romane: Građani u prvom koljenu, Taninska četvrt, Život u provinciji, Zlatousti.
Zoran Pongrašić rođenje 1961. godine u Zagrebu. Piše pjesme, priče, radiodrame,romane, a bio je čak i osnivač rock skupine Kost i koža. Najznačajnija su mu djelazbirka priča Razgovori s bratom, romani Mama je kriva za sve i Gumi-gumi. Napisao je i sam ilustrirao knjigu Sebastijan Nevidljivi. Nagrađen je nagradom SFERA za SF priču Dijagonala, te nagradom »Grigor Vitez« za roman Mama je kriva za sve.
Jonathan Swift rodio se 1667 godine u glabnom gradu Irske Dablinu. Swiftovi su bili vrlo siromašnipa se mladi Jonathan teško školovao. Počeo je još pistai kao đak,m no pravim radom počeo se baviti kad je postao tajnimk državnika Wiliama Templa. Cijeloga živote bio je nezadovoljan svojim mjestom u društvu a umro je pomračena uma 1745.godine. Najpoznatije djela su mu: Priča o bačvi, Suknareva pisma te djelo Gulliverova putovanja koje se ubraja u sam vrh svjetske satirične književnosti.
Dubravko Jelačić-Bužimski rođen je u Zgrabu 1948. godine. Piše pripovjetke,m dramem, romanem, tv scenarije. Bavi se i kazališnom djelatnošću i jedan je od osnivača glumačke družine "Histron" . Značajnija djela su mu : Okus mesa, Surove kazališne priče, Sjene, Sportski život letećeg Martina, Balkanska mafija, martin protiv KGB i CIA.
Zvonimir Balog Rođen je 30. svibnja 1932. godine u Svetom Petru Čvrstcu blizu Križevaca. U Zagrebu je završio Školu primijenjenih umjetnosti i Pedagošku akademiju. Studirao je pedagogiju. U životu je radio puno poslova, a neki od njih su: administrator, pipničar, dekorater, nastavnik, predavač na Pedagoškoj akademiji, urednik časopisa, televizijski urednik i drugo. Osim što je pisac, on je slikar, kipar i ilustrator. Napisao je šezdesetak knjiga za djecu i odrasle, a i autor je nekih antologija.
Neka od njegovih djela su: Nevidljiva Iva, Okrugla knjiga , Pjesme za prvu ruku, Putujuća ulica , Riba na biciklu, Male priče o velikim slovima : moja prva abeceda ITD.Grigor Vitez: Grigor Vitez (Kosovac kraj Okučana, 15. veljače 1911. - Zagreb, 23. studenog 1966.), hrvatski pjesnik, dječji pisac, prevoditelj.
Prije Drugog svjetskog rata bio je učitelj, a poslije je radio u Ministarstvu prosvjete i kao urednik u izdavačkoj kući Mladost. Pisao je poeziju za djecu i odrasle ("Sto vukova", "Kad bi drveće hodalo", "Gdje priče rastu"), a prevodio je s ruskog, francuskog i slovenskog jezika. Njegovom poezijom dominiraju jednostavne i neposredne lirske slike u tradiciji poetskog izraza Dobriše Cesarića. Stihovi skladni i muzikalni, a svojim je pjesmama zbog aktualnosti i duhovitih poanti osvojio široki krug čitatelja. Objavio je nekoliko poetskih zbirki među kojima se ističu: "Pjesme", "Naoružane ruže", "Povjerenje života" i "Kao lišće i trava".
Sunčana Škrinjarić: Sunčana Škrinjarić (Zagreb, 11. prosinca 1931. - Zagreb, 22. travnja 2004.), hrvatska književnica.Bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne imaginacije. Dječja proza nije joj tendenciozna ni didaktički nametljiva, a gotovo jedina je u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić-Mažuranić prihvatila bajku kao oblik iznošenja svoje vizije djetinjstva.Proza spisateljice odlikuje se maštom i sugestivnim jezikom. Svoje djetinjstvo u metafori spominje u mnogim svojim djelima bez obzira na to što ono nije bilo lijepo. Napisala je više djela, a među njima su najpoznatije “Kaktus bajke”, “Pisac i vrijeme”, “Slikar u šumi”, “Pisac i princeza”, “Ulica predaka” i “Kazališna kavana”.Pisala je i igrokaze. Njene priče, uvijek zanimljive i maštovite, često su služile kao scenarističke podloge za filmove i televizijske serije. Autorica je scenarija za prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma.
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. - Zagreb, 21. rujna 1938.) hrvatska je književnica koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Otac Vladimir Mažuranić bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra. Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u Karlovac, a potom u Jastrebarsko.Djela: Valjani i nevaljani - Pripovijetke i pjesme za dječake. Vlastita naklada, Zagreb, 1902. Škola i praznici - Zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1905. Slike. Pjesme - Tiskara C. Albrechta, Zagreb 1912.Čudnovate zgode šegrta Hlapića - Roman za djecu. Hrvatski pedagoški književni zbor, Zagreb, 1913.Priče iz davnine - Bajke. Matica Hrvatska, 1916.
Mato Lovrak (Veliki Grđevac pokraj Bjelovara, 8. ožujka 1899. - Zagreb, 14. ožujka 1974.), hrvatski dječji pisac Završio je učiteljsku školu i službovao u mnogim mjestima. Pisao je i pripovijetke, ali je osobitu popularnost stekao romanima tematski vezanim uz djetinjstvo. Gradi zanimljivu fabulu s elementima pustolovnog, ali i s didaktičkim naglascima. Izuzetno plodan, autor tridesetak knjiga, Lovrak je nekoliko desetljeća zabavljao i odgajao mlade čitatelje izrazom koji svjedoči o vremenu, a odlikuje se maštovitošću i humorom. Djela su mu prevedena na mnoge jezike.
Djela:"Družba Pere Kvržice""Vlak u snijegu""Neprijatelj br.1""Zeleni otok""Anka Brazilijanka""Divlji dječak" (1947.)"Prijatelji""Micek, Mucek i Dedek""Devetorica Hrabrih""Tri dana života""Dijamant u trbuhu""Dječak konzul""Slamnati krovovi""Andrija Jug""Doka Bedaković ili 100.000 na cesti""Sretna Zemlja""Naši dječaci" (1956.)"Prozor do vrta" (1955.)
Ivan Kušan rodio se 30. kolovoza 1933. u Sarajevu. Diplomirao je i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1980. do 1994. bio je profesor dramaturgije na Akademiji dramskih umjetnosti. Od 1955. djelovao je kao prevoditelj s engleskog, francuskog i ruskog jezika. Godine 1956. objavio je prvi od svojih poznatih dječjih romana (Uzbuna na Zelenom vrhu) koji sve do danas izlazi u nizu izdanja i postaje obvezatnom školskom lektirom. Godine 1958. objelodanio je zacijelo jedan od svojih najvažnijih romana Razapet između. Djela: Uzbuna na Zelenom Vrhu (roman za djecu, 1956.)
Koko i duhovi (roman za djecu, 1958.) (ekraniziran 2011.) Domaća zadaća(roman za djecu, 1960.) Zagonetni dječak (roman za djecu, 1963.) Lažeš, Melita (roman za djecu, 1965. ITD
Ferenc Molnár (Budimpešta, 12. siječnja 1878. - New York, 1. travnja 1952.) je bio jedan od najvećih mađarskih dramatičara i pisaca XX. stoljeća. Emigrirao je u SAD u bijegu od nacista koji su ubijali židove u Mađarskoj za vrijeme II. svjetskog rata.
Kao romanopisac, zapamćen je po djelu Junaci Pavlove Ulice, koji govori o rivalstvu dvije skupine dječaka u Budimpešti.
Milivoj Matošec (Zagreb, 1929.- Zagreb, 1982.) je novinar, urednik i pisac.
Završio je studij prava, bio je dramaturg Radio-televizije Zagreb. Napisao je brojne priče, romane, radio-igre (60 ih je emitirano), scenarije za televizijske emisije, serije i crtane filmove. Neka njegova djela prevedena su na ruski, mađarski, slovenski i albanski. Bio je urednik listova i časopisa Vjesnik, Kerempuh, Omladinski borac, Horizont i dr. Djela: Admiralov otok, Slučaj Č , Tiki traži Neznanca, Strah u Ulici lipa, Tri kapetana traže blago, Suvišan u svemir, Dječak sa Sutle, Putovima gospodina Foga.
Miro Gavran (Gornja Trnava, 1961. - ) hrvatski dramatičar, romanopisac, pripovjedač i pisac za mlade .Najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu u proteklih dvadesetak godina. Djela su mu prevedena na više od 30 jezika.
Njegove knjige imale su preko 150 različitih izdanja u zemlji i inozemstvu.
Jedini je živući pisac u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen, na kome se igraju isključivo predstave nastale prema njegovim tekstovima, a koji od 2003. godine djeluje u Slovačkoj pod nazivom Gavranfest.
Sanja Pilić (Split, 16. svibnja 1954.) hrvatska književnica. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik – snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom.
Djela: "Ah, ludnica!" (1986.) "Tjeskoba šutnje" (1990.) "O mamama sve najbolje" (1990.) "Nemam vremena" (1994.) "Mrvice iz dnevnog boravka" (1995.) "E, baš mi nije žao" (1998.) "Ženske pjesme" (2000.) "Zafrkancije, zezancije, smijancije i ludancije" (2001.) "Faktor uspjeha" (2002.) "Sasvim sam popubertetio" (2002.) "Različitosti, od vrijeđanja do umorstva" - priča "Leti, Marta, leti" (2003.) "Znala sam da moram izabrati drugačiji život" (2003.) ITD:
Pavao Pavličić rođen je 16. kolovoza 1946. godine u Vukovaru gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1969. na Filozofskom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta diplomirao je komparativnu književnost i talijanski jezik, a doktorirao je 1974. godine tezom iz područja metrike (Šesta rima u hrvatskoj književnosti). Od 1970. godine zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost.
Djela: Lađa od vode, Vilinski vatrogasci, Dobri duh Zagreba, Plava ruža, Stroj za maglu,, Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Umjetni Orao, Večernji akt, Slobodni pad, ITD:
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenog 1838. - Zagreb, 13. prosinca 1881.), hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti - dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac (djelo Petra Zoranića, Planine, samo uvjetno možemo nazvati romanom).
Djela: Naša književnost, 1866. Ljubica, 1867. Zagrebulje, 1869. Kameni svatovi, 1871. Zlatarevo zlato, Kugina kuća, 1873. Prijan Lovro. 1875. Mladi gospodin 1876. Čuvaj se senjske ruke, 1877. Seljačka buna, 1878. Diogenes, Karanfil s pjesnikova groba, 1879. Prosjak Luka, Vladimir, 1881. Branka. ITD
William Shakespeare: rodio se 1564.u engleskom gradiću Stratfordu na rijeci Avon u imućnoj obitelji. Otac mu je bio trgovac i ugledan građanin, pa je bio čak i biran za gradonačelnika. Shakespeare je pisao vrlo mnogo a njegove drame su često izvođene te stječe ugled najboljegaengleskog pisca komedija i tragedija. Financijski neovisan, Shakespeare postajesuvlasnikom poznatog kazališta »The Globe«. Potkraj života vraća se u rodniStratford, gdje umire 1616. (iste godine umire i španjolski pisac Cervantes).Shakespeareove drame (njih 37) dijele se na »kraljevske drame« ili »historije«,komedije, tragedije i »romantične igre«. Najpoznatije su:Hamlet, Romeo i Giulietta,Otelo, Kralj Lear, Macbeth (tragedije); San. Ivanjske noći, Mletački trgovac,Ukroćena goropadnica (komedije).Shakespeare je pisao i pjesme, od kojih su najznačajniji njegovi ljubavniSoneti.
Richard Bach pilot i pisac rođen je u američkom gradu Oak Parku 1936. godine. Njegov život bio je vezan za dvije ljubavi : letenje i pisanje. Iako je letenje njegova istinska strast, oduvijek je želio pistai. U razdoblju od 1966. do 1994. godine napisao je desetak knjiga , od kojih je većina prevedena na Hrvatski jezik: Galeb Jonathan Livingston, Dar krila, Prividi, Ne postoji mjesto koje se zove predaleko, Most preko vječnosti, Jednom, Bijeg od sigurnosti. Za djelo Galeb Jonathan Lovingston dobio je nagradu "Nene Awards" 1974. godine.