Bitka kod Bistrice Lesne lektira za osmi razred - Miroslav Krleza
Bitka kod Bistrice Lesne je Novela. Prvi put objavljena u casopisu"Knjizevna republika" 1923g. Kasnije ju je pisac uvrstio u zbirku novela Hrvatski bog mars.
Tema i ideja:
Novela Bitka kod Bistrice Lesne prikazuje prvi svjetski rat, ratovanje hrvatskih domobrana za tudje interese te njihovo stradavanje u tom ratu.
Ovo djelo svojom temom i nacinom obrade izazivaju ogorcenje protiv rata i osudu svakog rata kao drustvene pojave.
Prostor i vrijeme:
Radnja novele se odvija na sirem prostoru: zapocinje u zagroskim selima, nastavlja s u gradu Zagrebu a zavrsava u Galiciji, istocnoj austrougarskoj pokrajini.
Vrijeme zbivanja je prvi svjetski rat 1914-1918, a u retrospektivi se zalazi iu daleku proslost.
Kratak sadrzaj:
Novela Bitka kod Bistrice Lesne pocinje uvodom u kojem se priopcuje njezina tema. Tako saznajemo da je novela napisana u pocast sedmorici domobrana koji su poginuli na istocnoj fronti, a sve je pisano na nacin kako su ratni novinski clanci izvjescivali o pogibiji vojnika na ratistu, s puno hvale njohovoj hrabrosti, njihovoj zrtvi za domovinu, s podsjecajem na slavnu proslost.
Taj naoko uzviseno govor , koji pdsjeca na osmrtnice pune pateticnih fraza, zapravo je ironican, posebice ako se prisjetimo da ti domobrani nisu poginuli za svoju domovinu Hrvatsku nego za Ugarsku s kojom je Hrvatska bila vezana nagodbom iz 1868g.
Poslije uvodne napomene novela nas vraca u proslost i govori o zivotu u zagorskim i prigorskim selima od feudalnih vremena do pocetka prvog svjetskog rata: zivot je uzasno tezak, zemlja slaba i trazi poseban napor u obradi, pomoci seljaku niotkud, a za vratom mu sjedi drzava s brojnim cinovnicima, zandarima, vojskom, sudovima... Svi oni traze svoje i poreze i prirezei takse i globe.
Tezak zivot naucio je seljaka da sve sto dolazi od drzavne vlasti a narocito poziv u rat, mora prihvatiti kao nesto sto je nemoguce izbjeci, kao elemntarnu nepogodu u kojoj mnogi stradajuali se neki uspiju i izvuci. Neprihvacanje ili pobuna znacile bi jos vecu katastrofu. I tako se sedam zagorskih seljaka pozvanih u rat nadje u gradu. Njima se grad cini kao zemlja iz snovau odnosu na njihovu bijedu: bljestavilo, sjaj, krcme, glazba, lake zene, alkohol, izlozi puni svega a narocito ih fasciniraju mesnice sa izlozenim mesom svakakve vrste: butovi, crijeva, rebra, glave, vratovi... Te slike raskomadanog mesa po izlozima nagovjestaj su krvave ratne zbilje u koju ce oni uskoro upasti.
Svaki od domobrana ima svojih problema. Nakon sto su se proveselili u gradu, upali su u vojarnu u kojoj su prosli obuku uobicajenu u austrougarskoj vojsci. A onda su upuceni na frontu.
Pred samu bitku jedan od domobrana, Vid Trdak prisjetio se svojih teskih problema. Zena mu je umrla nesto prije nego je pozvan u rat, a kod kuce je ostalo dvoje djece. s rodbinom se posvadjao pa se o djeci nema ko da brine a starije j tek 7 godina. Nije znao sto ce ni kako ce pa mu ja palo na um da bi se o djeci trebala brinuti drzav pa se uputio samom banu u sabor na Markovom trgu. Lutajuci od sobe do sobe dozivljava ponizenja, zavrsivsi na kraju kod negog beznacajnog cinovnika koji ga se pokusava rijesiti tako sto s njim ljubazno razgovara i svasta mu obecava.Tek ovdje na fronti Vid je svatio da je sve to bila laz. Tko zna sta ce biti snjegvom djecom?
Domobran Stef Loborec najogorceniji je i najbuntovniji od svih. On je vec bio ranjen na fronti nije se potpuno ni izlijecio a opet su ga pozvali i poslali u rat. Napravio je za vojne prilike strasnu pogresku : ljutit i bijesan zbog povrijedjenog prava (ostao je bez cipela) gurnuo je narednika Smita u kotao kipuce kave , na sto ga je ovaj udario sabljom. Stefu prijeti vojni ratni sud zato sto je udario nadredjenog a to znaci streljanje, pa da sve to izbjegne pristao je da ovako neizlijecen ponov o ode na frontu. Na fronti ga cijelo vrijeme progoni misao zasto nije dezertirao tj negdje se sakrio i izbjegao vojsku. Dvojica zapovjednika jedan s austrougarske a drugi s ruske strane, kao nedodirljive velicine stoje visoko iznad ovih beznacajnih ljudi i odlucuju o njihovim sudbinama. Sve je to za njih neka vrsta igre u kojoj svaki onog drugog smatra neznalicom, diletantom i glupanom.
U bitki je prvi pao Vid Trdak, a zanjim i ostalih 6 domobrana. Najogorceniju borbu, punu revolta i bijesa , vodio je Stef Loborec no nije se ziv izvukao. Za sestoricu domobrana sve zavrsva u puckoj skoli u Bistrici Lesnoj , gdje mrtvozornik Palcic broji mrtvace i vodi evidenciju o stvarima sto su ostale iza njih, pa izmedju ostalog cita i pisma nadjena kod poginulih domobrana. Pisma su pisana teskom tezackom rukom, nezgrapnim slovima i losim pravopisom. T apisma su ujedno i katastroficna slika stanja u obiteljima ciji su hranitelji morali ici na frontu i uopce stanja na nasem selu i drustvu tog vremena. Ona domobranima daju jednu novu dimenziju jedno drugacije vidjenje naseg covjeka na cijim je ledjima pocivalo jedno golemo carstvo premda je on sam u tom carstvu bio jedn avelika nula.
Kompozicija djela:
Ova Novela kompozicijski predstavlja jednu cvrstu cjelinu bez poglavlja. sastavljena je od uvodnog dijela i osam tematskih epizoda a sve zajedno povezuje osnovna tema, rat.
Uvodno izlaganje otvara svijet novele, a pisano je kao ratno izvjesce.
Prva epizoda je mala poijesna studija o zagorskom selu i njegovoj gospodarskoj zaostalosti te odnosima sela i grada.
Druga epizoda je povijesni komentarseljackog svahacanja i prihvacanja ratakao elementarne nesrece kojoj se nema smisla suprostavljati. Na kraju ove epozode simbolicno se najavljuju ratne strahote u vidu gradskih izloga punih mesa svih vsrta i boja sto podsjeca na raskomadana ljudska tjelesa na bojistu.
Treca epizoda je putovanje Vida Trdaka po saborskim sobama i osuda drzavne birokracije prikazane u liku bezimenog cinovnika.
Cetvrta epizoda daje sliku vojarne i obespravljenog vojnika u napetoj psihozi pred odlazak na frontu. Stef Loborec se pokusava izboriti za svoje pravo, ali bezuspjesno.
Peta epizoda donosi grube vojnicke anegdote i u retrospektivi govori o nervno napetom i rastrojenom Rucneru koji nemoze podnijeti surove ratne okolnosti.
Sesta epizoda donosi ironicnu sliku dvojice suprostavljenih zapovjednika, raspolozenje pred bitku, slike krajolika, pocetak bitke, opis Trdakove pogibije te smrt Mate Peseka i Stefa Loborca.
Sedma epizoda je vrhunac bitke u kojoj se Stef Loborec bori za samoodrzanje.
Osma epizoda je ujedno i rasplet, Mrtvozornik Palcic cita pisma u kojima se otkrivaju pojedinosti iz intimnog, obiteljskog zivota poginulih domobrana. Zavrsava Palcicevom sablasnom vizijom.
Likovi:
Pesek Mato - Pesek je pas , nesto pokorno, poslusno sto na svaki znak skace i mase repom. A destenik Pesek to i jest u noveli: poslusni drzavni pas koji naganj avojnike i prijeti pistoljem. Na kraju je zalajao na Stefa Lovreka u ratno kaosu.
Vid Trdak - Od teskog zivota otvrdnuo covjek na kraju u predsmrtnom trenutku postaje mekan, hrpa mesa koja klizi k zemlji od koje je zivio.
Stef Loborec - je tipican zagorec: nepokoran, buntovan, svadljiv, u svako trenutku spreman na kavgu, ne postuje autoritete i u trenutku gnjeva nije s u stanju kontrolirati.
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
Nema komentara:
Objavi komentar