Sedam zvonara Majke Marije pisac: Ivan Goran Kovačić
Vrsta djela : novela
Vrijeme radnje : ljeto i jesen
Mjesto radnje : selo Grešnik i crkva Majke Marije
Tema : Ova pripovjetka nam govori o patnji i boli siromašne obitelji.
Pouka : U životu trebamo biti odgovorni i odani onome što radimo , jer na kraju zbog neodgovornosti mogu biti teške posljedice.
Kratak sadržaj:
Jura Grešnik nalazio se u teškoj situaciji. Imao je osmero djece. Najstariji sin Branko otišao je u šegrte, a sedam kćerki bile su jedna drugoj do ramena. Nije vidio drugog izlaza pa je bratu Tomi napisao pismo u Ameriku. Zamolio ga je da mu pomogne nahraniti gladna usta. Željno je očekivao odgovor, ali se jako razočarao. Bratov odgovor bio je kratak i jasan. Nisu ga zanimali brat ni njegova djeca. U crkvi Majke Marije kao zvonar radio je stari Rok. Pošto je bio star i senilan. Župnik ga optuži da pije pričesno vino i onda pijan svetogrdi. Crkveni oltar stao je u zaštitu Roka. Međutim za nekoliko dana župnika udari kap i umre. U selo dolazi novi duhovnik mlad , okretan koji se jako dopao starom Roku. Roko je drugi dan obrijao bradu i brkove i zaiskao blagoslov. Dva dana je klečao pred svetištem a treće jutro nađoše ga mrtva. Te iste nedjelje župnik je pripremio veliku procesiju, prizvao kišu i granula je bogata jesen. Djeca Jure Grešnika igrala su se oko zidina crkve. Kada je župnika posjedio visoki crkveni dostojanstvenik opazio je Jurinu djecu. Sažalio se nad njiha i predložio župniku da se založi da Juru izaberu za zvonara. On je morao služiti crkvi, a u jesen župljani bi mu davali po pet dinara. Cijelu zimu otac i mati su se brinuli o crkvi , a u proljeće su poslove počeli da prepuštaju djeci. Zvonar je sa ženom odlazio u polje, a Branko zvoni i redi crkvu, a ostale sestrice se igraju i bivaju sve glasnije i nestašnije. Seljani su se počeli buniti i kritikovati Juru. Odbornik Luka Leš pokušao je da upozori Jura. Te godine ljetina je bila brujna kao nikad do tada. Žena se razljutila i uskukala, a Jura ju je udario i tako otjerao od kuće.
Gladne djevojčice pojele su misnu hostiju. Župnik je rekao da će za taj grijeh selo stići golema kazna. Tako se i dogodilo. Naišla je velika oluja i uništila urod. U to vrijeme zvonar i zvonarica su bili daleko od kuće. Branka je otišla pod zvonik, ali grom puče u ogromnu lipu. Djevojčice su pustile uže i pobjegle u hram. Krupno gusta tuča uništila je plodne njive, obarala stabla i plodove. Seljani su se razbjesnuli na Juru. Izbaciše ga iz službe. Adam Grba pokušavao je da ga zaštiti. Zima je stizala pred vrata, a Jurina djeca su bila gola, bosa i gladna. Jedne večeri poslje sisvetih Jurine kćeri su se krišom igrale kod zvonika i ugledale su oca kako visi na zvoničkom užetu. Žene su vrištale i nabrajale, a zvonarica obeznanjenu odvedoše kući. Pošto je Jura izvršio samoubistvo nisu ga mogli sahraniti na mjesnom groblju. Odnijeli su ga tako daleko da se zvono iz crkve nije moglo čuti. Četiri težaka nosilo je Juru duboko u planine. Adam Grba , Martin Kablar i njegova žena poslije sahrane u zvonarecu kuću donesoše zvonarinu a zvonarica je ležala bez svjesti. Najstarija Branka neutješna je plakala , a Tuga ju je tješila govoreći da je njihov tata imao najveći sprovod i da je za njim zvono najviše zvonilo.
Opis likova:
Glavni likovi : Jura Grešnik i njegovih 8 djece
Sporedni likovi : majka , Adam Grba , Martin Kablar , Toma , Roko , Luka Leš , seljani , župnik
Osobine likova – Jura Grešnik : običan i siromašan čovjek te škrt i bezosjećajan jer je zarađen novac potrošio za svoje potrebe.
Jurina žena : Brižna majka i požrtvana supruga koja bih bila i žedna i gladna da bih njena djeca imala što da jedu i piju.
Kćeri : Djevojčice koje svoje vrijeme provode u igri i smjehu.
Bilješke o piscu:
Rođen je od oca Ivana i majke Ruže (rođ. Klein). Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, prve tri godine realne
gimnazije završava u Karlovcu, odakle prelazi u Zagreb. Po maturi upisuje slavistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ali vrlo brzo prekida studij intenzivnije se posvećujući književnom i novinarskom radu. Prvo novinsko namještenje dobiva 1936. godine i otada se uzdržava baveći se novinarskim poslovima; uređuje kulturne rubrike, najprije u «Hrvatskom dnevniku», potom u «Novostima».
Nema komentara:
Objavi komentar