Vrsta djela: Pisma iz mog mlina je zbirka pripovijedaka
Tajna djeda Cornillea:
Tema: djedu Cornille, koji će radije propasti, nego da se odreći posla koji voli.
Ideja: Ponos i nesnalažljivost uzrokuju propadanje ljudi koji se ne mogu priviknutina neke nove uvjete rada i života.
Mjesto radnje: Mlin u provansalskim brdima, kod posjeda Mont.
Vrijeme radnje: sredinom prošlog stoljeća , 1869 godine
Opis Likova:
Djed Cornille- ponosan, častan i predan svome poslu.
Kratak sadržaj:
Nekoć je ovaj kraj bio carstvo vjetrenjača, bilo je tu mnoštvo mlinova od kojih su ljudi dobro živjeli i veselili se. S dolaskom parnih vjetrenjača,međutim, taj je zanat izumro, vjetrenjače su srušene a na njihovim mjestima posađena je vinova loza i masline. U tom se rasulu uspio održati samo jedan mlin i to onaj iz kojeg pisac piše pisma; taj je mlin pripadao djedu Cornilleu. Djed Cornille bio je mlinarom šezdeset godina i svom se dušom predao tom poslu. Pokušao je spriječiti prodor parnih vjetrenjača, a kad nije uspio, osamio se, zatvorio se u svoj mlin, udaljio od sebe i svoju unuku Vivettu, koja je morala ići u službu na tuđa imanja. Djed Cornille potpuno se promijenio: nije više razgovarao s ljudima iz sela, nije držao do svoga izgleda i nikoga nije puštao usvoj mlin.
Frulašev je sin, naime, zavolio Vivettu, a kako mu je ona uzvraćala ljubav, pošao je Francet djedu Cornilleu isprositi djevojku. Ovaj ga, međutim, grubo otjera, a dvoje mladih odlučili su pokušati sami razgovarati s djedom. Kad su došli do mlina, djeda nije bilo, vrata zaključana, ali otkriše ljestve pa uđoše u mlin kroz prozor. Silno su se iznenadili vidjevši mlin iznutra: sve je bilo prazno i zapušteno, oronulo i puno paučine, prostor za meljavu bio je prazan i nigdje traga žitu ni brašnu. U kutu pronađoše nekoliko vreća napunjenih žbukom i krečnjakom - to je, dakle, djed Cornille prenosio selom uvečer ne bi li spasio ugled svoga mlina.
Tako je otkrivena tajna djeda Cornillea. Seljani su, dirnuti njegovim ponosom i predanjem vjetrenjači, odlučili sve svoje žito odnijeti njemu na mljevenje. Kad je povorka natovarenih magaraca došla do vjetrenjače, zatekoše tamo djeda Cornillea očajna jer je shvatio daje netko u međuvremenu bio u mlinu i otkrio njegovu tajnu. Vidjevši mnoštvo vreća natovarenih žitom, djed živne i dade sena posao. Od tada su, sve do smrti djeda Cornillea, seljani vozili svoje žito na mljevenje u vjetrenjaču.
Bilješke o piscu:
Francuski pripovjedač Alphonse Daudet rođenje 1840. godine u pro-vansalskom gradu Nimesu. Sunčana Provansa u kojoj je proveo djetinjstvo ostatće njegovo trajno spisateljsko nadahnuće. Nakon propasti očeve svilare obiteljseli u Lyon, a potom Alphonse na poziv svoga brata otputuje u Pariz 1857.godine. Živeći u teškim uvjetima, Alphonse se predaje književnom radu: pisao je pjesme, pripovijetke, drame i romane, među kojima su: Pisma iz mog mlina najcjenjenije njegovo djelo, i prema piščevu svjedočenju, njemu samome najdraže.
Dobro
OdgovoriIzbriši