Slavonska Šuma
Pisac: Josip Kozarac
Vrsta djela: Pripovjetka
Tema: ljubav i odgovornost prema zavičaju i prema baštini
Ideja:
Mjesto radnje: slavonska šuma sa svim njenim stanovnicima
Vrijeme radnje: 1988, ili druga polovica 19 stoljeća
Kratak sadržaj:
Onaj tko prolazi slavonskom šumom bez osjećaja i srca, taj nikad neće otkriti njezine ljepote. Sva ta snaga i veličanstvenost i tajnovitost povećavaju se noću; tad svaki glas ima deset puta veću snagu tad čovjek spoznaje koliko je malen, neznatan patuljak, sitan mrav pre svemoći onoga višeg bića koje je to sve stvorilo. Ta je šuma slavoncu dom i mati, ona mu je nepresušni izvor blaga; daje mu pašu za volove, žir za svinje, drvo za kuću i ograde, šumske životinje daruju mu hranu i krzno. U proljeće je u šumi najpustije, jer us si ptice sagradile ghnijezda po šikarama u okolo sela. S dolaskom ljeta u šumi je svaki dan življe. Živnule su ptice i zvjerad, tu skoči zec, tamo srna doskakuće na čistinu i dozove dva mala laneta koji je sisaju. Na visokom brijestu svoje gnijezdo je sagradio Orao.Već deset godina gradi on gore svoje gnijezdo, no ove godine se osilio pa krade mlade guske i patke iz pastirskih kolibica pokraj šume. Ljudi su odlučili mnlade orlove povaditi iz gnijezda ili potući ih puškom, ali nisu mogli ništa jer brijest je previsok, pa su ga morali posjeći. U to se doba love i mlade divlje patke, koje tada počinju polijetati. Puca se mnogo i potroši se streljiva vrijednosti više nego te patke, no lovci uživaju u druženju. Najveća su šumska nevolja u ljeto komarci. Od njih nemožeš nigdje pobjeći. Jednogljeta sam u šumi proveo šest tjedana sa dva lugara, radnikom i kuharom Bartolom, procjenjujući stabla. Noćili smo u kolibi koja je ostala od šumskih radnika, dane smo provodili gledajući drvo po drvo a komarci su navalili na nas. U toj nevolji od napornoga posla jedan od rijetkih užitaka bio je ručak. Jednog dana dok su naporno radičli skuhao im je pileći paprikaš, kad su se vratili Bartol im je servirao paprikaš u zdjele, tad su primjetili da je paprikaš crn. Odkud da je crn Bartol nije znao sve stavio kako treba , zdjele je dobro oprao, tad neko reče da je ukusan i dobar. Za večeru je opet bio paprikaš, Bartol je dobro oprao zdjele no paprikaš je opet bio crn, opet su svi večerali. Sutra dan se otkrije crna tajna. Budući da su se ranije vratli u kolibu ručak još nije bio gotov, pa su vidjeli kako Bartol lonac za vrijeme kuhnja pokriva hrastovom skaljom, a iz nje je vruća voda ispirala tanin, koji je crn kao tinta. Tako je bilo spašeno Bartolovo kuharsko umijeće a paprikaš svima još ukusniji.
U jesen slavonska šuma oživi od trgovaca koji pregledaju ona procjenjena stabla koja će u zimu biti na prodaju. U jesen su vrhovi stabala pokriveni stotinama golubova, koji tiho i mirno sjede na njihovim granama. U listopadu počinje lov na srne, koji svoj vrhunac doživljava tek u studenome. Tada šumom odjekuje raznoliki pseći lavež a lovac pripravan čeka sa napunjenom puškom. U to se doba sije i žir , jer traba zagajiti onoliko nove šume koliko se stare posjeklo. Na sijanje izađe čitavo selo , ljudi se slože u redove, tad cijela šuma odjekuje djevojačkom pjesmom i smijehom. I dok na jednoj strani odjehuje smijeh i pjesma na drugoj strani sjekira za sat vremen sruši ono što je raslo stotinu godina. Opet se u istom času sreću život i smrt. Na kraju čovjek traži tvrdi hrastov lijes da u njemu otprati na vječni počinak milog pokojnika.
Bilješke o piscu:
Josip Kozarac rođen je 1858 godine u Vinkovcima, nakon završetka studija službovao je kao šumar širom slavonije. Zadnej destljeće svog života Kozarac je proveo kao nadšumar u rodnim Vinkovcima bolujući od tuberkoloze, a umire 1906 godine . Pokopan je u svom rodnom gradu. Značajnije pripovjetke su mu : Slavonska šuma, Tena, Biser-Kata, Proletarci, Tri dana kod sina, Moj djed, Tri ljubavi, Mira Kodolićeva. Napisao je dva romana: Mrtvi kapitali, Među svjetlom i tminom.
Nema komentara:
Objavi komentar