Veli Jože lektira za 6-razred

Veli Jože- pisac Vladimir Nazor
Vrsta djela: Pripovjetka
Mjesto radnje: Radnja se odvija u Istri, najviše u Motovunu i njegovoj okolici te na psoglavčevu brdu.
Vrijeme radnje: Prošlost, doba mletačke vladavine nad Istrom.
Tema: sloboda i očuvanje slobode.
Poruka: posvađani i razjedinjen narod lako izgubi slobodu i proći će stoljeća dok je opet stekne.
Kratki Sadržaj:
Mletački providur Barbabianca i porto i upravitelj istarskih šuma Zuana Dalla Zonta putuju istrom i obilježavaju stabla za sječu. Zastali su kraj neke daščare da obilježe drvo kad je magrac na kojem su jahali poletio u vis, čulo se samo kad je padao kako lomi gfrane cera kojegsu htjeli obilježiti. Bio je to divkoji je bacio magraca zato što je dirao njegovo sijeno. I dok se mlečić tresao od straha prišao je Dala Zonta i rekao da se ne boji, neka uzme štap i udari diva. I prestravljeni mlečić stvarno počne tući diva, a ovaj mu se pokori. Bio je golem i strašan po izgledu, neobično snažan, a pokoran. Dalla Zonta je objasnio Barbabiancu da je to veli Jože, motovunski kmet iz sela Brenenci. Dalla Zonta naredio je Velom Joži da nosi providura u naručju . I dok je divnosio mlečića prema Motovunu započe razgovor . Saznao je da Velo Jože ima preko trista godina, da se sjeća kako je istra nekad bila slobodna a divovi poput njega obrađivali su zemlju, a danas više nema divova ostao je samo on.Mlečić ga poziva da dođe u Veneciju da bi se tamo pohvalio kakv su narod mlečani pokorili. Već dvjesto godina važi ugovor između Motovunjana i Jože da mu građani moraju svake subote dati pečena vola, a on za uzvrat radi sve, ore, kopa, kosi, siječe drva, čuva stoku, vuče brodove. Veli Jože zapravo hrani i brani Motovun, bez njega nebi opstali na životu. Sad su se odjednom motovunjani sjetili da im je prskupo svake subote davati vola, neka se jože sam brine o sebi. Gradski savjetnik savjetuje ih da nastave hraniti Jožu jer im on vrijedi stoput više, no Motovunjani ga ne slušaju. I kad je Barbabianca rekao da će diva odvesti u Veneciu svi mu kliču. Na proljeće je Veli Joža krenuo sa Barbabiancom u Venciju . Putovao je brodom na jedra, iz utrobe broda pojavilo se stotinu vesala i brod je krenuo dalje. Jože je tadzačuo zvukove ispod palube broda i lijepšu i tužnu pjesmu, otvorio je tad polopac na palubi i ugledao diva koji je veslao. Bio je to Galeot Ilija, div sa stotinu ruku. Mlečani su ga uhvatili , odsjekli mu noge i zakovali na lađu da im vesla. Ilija je Joži probudio svijest o vlastitoj snazi o slozi među ljudima i slobodi. Potopio j ebrod za vrijeme oluje a Jože se spasio i vratio u Istru. Neprekidno su mu na umu bile riječi Ilije o slobodi i počeo je skupljati divove za koje do tada niko nije znao jer svi kao i on bili kmetovi i ništa nisu znali. Skupio je dvadesetak divova , svi su napustili svoje gospodare. U istri je nastala panika , no divovi se ne obaziru.
Rade za seb oru, kopaju, privređuju i uskoro su imali svega u  izobilju. Počeli su na Psoglavčevu brdu zidati svoj grad. Kopajući, Veli Jože i Jurić našli su goleme količine zlatnog novca i najrazličitijeg nakita, no za njih to nije ništa vrijedilo pa su ga ponovno zakopali. Srditi građani oskudijevaju u svemu, pa okupljaju vojsku da ponovno pokore divove.Predvodi ih dvojica slavnih vojskovođa : vitez Odo Wachenstein i barun Braccioduro, no divovi ih isčupanim stablima jednostavno pometu. Ali vitezovi su uporni, utabirili su se na Štrenginoj glavicii čekaju svoju prigodu. Međutim kamerlengo gradski blagajnik ima sasvim drugi plan, on nastoji posvađati i razjediniti divove. Divovi i dalje uživaju . Sad građani njima rade i oru, kopaju, voze i zato dobivaju plaću. Jože i njegovi prijatelji malo po malo postaju oholi i počinju se svađati. Kamen spoticanja bila je zemlja , lukavi Civetta pomalo im se približasva i nameće kao djelitelj pravde. Tako je razdijelio zemlju među divovima da su svi postali nezadovoljni naročito Jože. Tako je Civetta stvorio dvije nezadovoljne strane na jednoj Jože a na drugoj ostali divovi. Uskoro je pala krv. Jože je zbog zemlje ubio diva Liberata. Nestalo je i novca, građani više neće raditi. Svađe među divovima svu sve žešće, svi nastoje uhvatiti Jožu jer je on kriv za novo nbastalo stanje. Nisu svjesni šta se događa jer je mlečić Civetta uspio u svom naumu da ih zavadi. Sve je završilo tako da su se divovi vratili svojim gospodarima, Joža pokorno ide za Civettom , a Motovunjani se silno raduju što će kolovođa bune opert biti njihov rob. Civetta cvate od ponosa. Sad ga čekaju velike počasti i slava. Međutim Jože se dobro sjeća Galeota Ilije i njegovih savjeta, shvaća u čemu je pogriješio , okreće se i bježi. Kad je Civetta došao pred vrata gradskih zidina i okrenuo se , Jože nije bilo, a razdragani poklici svjetine koja mu je pošla u susret odjednom se prometnuše u dreku i zviždukle.
Opis glavnih likova:
Veli Jože : kmet iz sela Branenci blizu Motovuna. Golem je i jak, strašnog izgleda, ima izgled i snagu diva a u duši je prava dobričina. Svijest o snazi u njemu probudio je galiot Ilija.
Ilija : čovjek s ušća neretve, zarobljen od mlečana, okovima vezan za potpalubu da vesla, i njegova snaga je neobična kao Jožina, a još ima i stotinu ruku. Otvorio je Joži oči, i probudio mu svijets o snazi i slobodi.
Civetta : lukavi stranac svjestan da silom, bahatošću i oružjem nije u stanju pobijediti divove kao što su to pokušavali njegovi sugrađani. Civetta ih mudrim i podmuklim planom zavadi i divovi se poosvađaju i razjedine, ali ipak na kraju JOže osramoti Civettu pred građanima.
Bilješke o piscu :
Vladimir Nazor je jedan od naših najznačajnijih pisaca. Napisao je gotovo čitavu biblioteku knjiga u kojoj su zastupljeni mnogi radovi književnosti :pjesme ,romani ,pripovijetke ,eseji ,članci ,putopisi , dnevnici ,govori . V. Nazor rođen je 1876.god. u Pastirama na otoku Braču. Na svom rodnom otoku proveo je djetinjstvo ,a gimnaziju je završio u Splitu. Studirao je prirodne nauke u Grazu i Zagrebu. Kao profesor službovao je u srednjim školama u Splitu ,Zadru ,Pazinu ,Kastru i Sušaku. Niz godina je bio i upravitelj omladinskih domova u Crikvenici i Zagrebu.Vladimir Nazor je umro u Zagrebu 1949.god.

Popularno

Recent Posts Widget

Sanovnik - Sanjarica

A B C Č Ć D Đ E F G H I J K

L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž