Vrsta djela: Bajke,
Mjesto radnje: U zemlji bajki
Vrijeme radnje: Nekad davno
Tema:
Ideja:
Kratak sadržaj:
ČUDNOVATI SVJETSKI PUTNIK: Jedan dječak zvani Zimski leptir , napiosao je pismo djedu bradonji brkiću, u selo kokošja pogibija u kome mu je čestitato 100 rođendan. Ali zaboravio je da stavi točnu adresu. Napisao je samo "Mome dobrom djedu". Poštar je pomislio da je to upućeno njegovom dobrom djedu, a to je isto pomislio i vozač autobusa, pa dječak i djevojčica koji su se zbog toga potukli, a onda je pismo stiglo u Venecijuu ruke jednog slikara, koji ga je izgubio, a onda ga je našao jedan engleski dječak turista, a čiji je djed bio polarni istraživač, pa je pismo dao mrnaru na sjeverni pol, a potom u sjevernu am,eriku da bi potom završilo u Argentinskoj ravnici, gdje ga je pronašao sin dalmatinca, koji ga je dao mornaru. A kad je brod počeo tonuti na atlantiku , mornar je stavio pismo u bocu i bacio u more. Bocu je progutao veliki morski pas i odjurio u tihi ocean. A tu su je upecali mornari koji su krenuli u rat u Koreju. Mornara koji je nosio pismo zarobili su Kinezi. Tako se pismo našlo u kini , pa onda u indiji, da bi konačno nakon dugog putovanja stiglo u selo Kokošja Pogibija. Dohvatio ga je vjetar i unio u dvorište seoske kuće, pravo na ruke Djeda Bradonje Brkića. Kasnilo je godinu dana i stiglo je ravno na djedov 101 rođendan.
DOŽIVLJAJI ČIČA ZIMONJE: Čiča zimonja svake godine, nekad ranije nekad kasnije, drsko zavlada čitavim našim krajem. Okuje rijeku, sjedne na svačiji klrov, štipka đake za uši, lunja noću oko vojničke kasarne i vuče stražare za nos, pa je čak toliko smion da se kroz razbijen prozor uvuče u stanicu milicije i škaklja milicionare po tabanima. Čiča je najbolje raspoložen u Januaru . Fijuče, zvižduka i trese srebrenim praporcima hladnog sjeverca, vijori snježnom zastavom, i po prozorskim oknima slika blistave hladne šume.
DOŽIVLJAJI JEDNOG ČVORKA U ovoj priči riča se o čvorku koji je tražio prošlost, jer je u prošlosti bilo mnogo grožđa. A gdje je ta prošlost?. Čvorak želi da je nađe , a kako? A gdjke li mu je ta prošlost, u jedan glas upitaše čvorak i vrabac, misleći da je to neko mjesto. Pa iza vas je, klipani jedni, podrugljivo grakne Gavran i diže se uvis pa odleti prema poljima, jer nije želio da dalje razgovara sa neznancima.
ŠAROV U ZEMLJI BAJKI: Šarov u zemlčji bajki traži pseće selo. Psi su davno zaboravili put do sela, samo ga u snu vide. O njemu je često sanjao i Šarov koji je vodio slijepca. Jednog dana starca su odveli u starački dom, a Šarov je otišao da traži pseće selo. Lutajući tako, stigao je u neku nepoznatu zemlju. Bila je to zemlja bajki. Svi posjetioci morali su se pridržavati određenih pravila: Ničemu se ne čuditi, paziti da ne pogaze patuljke, čuvati se divova, od prijevoznih sredstava upotrebljavati samo : leteći ćilim, metlu i čizme od sedam milja, ne izdati svoga druga, to se ovdje strogo kažnjavalo.
STRAŠNI ZMAJ Ovo je priča o zmaju koji stanuje na planini Grmeču. Ali na njegovu veliku žalost, ljudi ga se nisu plašili. On se svega plašio: vlaka za koji je mislio da je ogromni zmaj, aviona kojeg je smatrao ogromnom pticom, dječaka koji su pravili zmajeve od papira. Zato je zmaj odlučio da više nebude strašni zmaj već da nešto drugo radi. Zaposlio se kod babe Klepetuše, pa u cirkusu i gdje je god radio, otjerali su ga. Otkad je vido ljudsku snagu, pamet i vještinu, zmaj se primirio i otišao u veliku prostranu zemlju priča, daleko na kraj svijeta.
Bilješke o piscu:
Branko Ćopić rođen je 1915. godine u Hašanima kod bosanske Krupe, a umro je 1984. godine u Beogradu. Najpoznatija dje su mu: U carstvu medvjeda i leptirova, Orlovi rano lete, Slavno vojevanje, Magareće godine, Djeda trišin mlin i mnoge druge.
Nema komentara:
Objavi komentar