O djelu: zbirka novela talijanskog knjizevnika Giovannia Boccaccia. Naslov djela (II Decamerone) znaci »knjiga deset dana« jer je knjiga, koja ima stotinu novela, podijeljena na deset dana. T i h stotinu novela razlicitog su sadrzaja i tona, ali ih u jedinstvenu cjelinu povezuje okvirna prica koja govori o kugi u Firenzi godine 1348. Sedam mladih zena i trojica mladica bjeze iz kuznoga i umiruceg grada na posjed u okolici. Da im brze prode vrijeme, dogovore se da ce svaki od njih svakoga dana ispricati po jednu pricu. Svaki je dan, osim prvoga i devetog, posvecen odredenoj temi koju odreduje kralj« i l i »kraljica«. Tako se u drugom danu pripovijeda o hirovima srece; u trecem o ostvarenim, pretezno ljubavnim zeljama; cetvrti dan sadrzi uglavnom tragicne zgode; peti pripovijeda o ljubavima koje svrsavaju sretno nakon mnogih nezgoda; sesti je posvecen brzim i duhovitim odgovorima; sedmi podvalama sto ih vrse spretne zene; u osmome ponovno se govori o salama i podvalama u kojima stradavaju glupani ili muzevi rogonje, a deseti, zakljucni dan, obuhvaca novele o velikim i plemenitim djelima. Dvije su bitne teme Boccacciova djela: ljubav i inteligencija. Od srednjovjekovne koncepcije udvorne ljubavi malo je sto ostalo. Boccaccio prikazuje ljubav na svim razinama, ukljucujuci i seksualnu komponentu, po cemu ga mnogi i pamte. U Dekameronu se proslavljaju slobodni, nesputani, univerzalni ljudi preporoda koji ruse okove i tabue srednjega vijeka, a stradavaju, izlozeni bespostednoj satiri i smijehu, robovi predrasuda i gluposti. Boccacciova eticka poruka ogleda se u velicanju svega ljudskoga, spontanoga i prirodnog te u slobodnom, oslobadajucem smijehu nad hipokrizijom i laznim moralom, osobito u nagonskom zivotu i u laznoj cistoci mnogih redovnika i redovnica njegova vremena. Boccaccio je majstor u gradenju novele: one su bez digresija i opcih mjesta, zapleti su neocekivani, a karakteristicna je dvostruka poanta, gdje druga posve izvrce prvu. Osim toga, Boccaccio je stvorio nepreglednu galeriju psiholoski uvjerljivih likova iz svih drustvenih staleza: od kraljeva, vlastele, svecenika preko pucana, zanatlija i obrtnika do neyjernih zena, naivnih muzeva, varalica i lopova.
Bilješke o piscu: pogledaj ovdje.
Nema komentara:
Objavi komentar