Upute kako napisati lektiru


Naprije evo kako voditi dnevnik čitanja :
Dnevnik čitanja vodite tako da zapisujete sve što je važno i ijedno radite kratak sadržaj djela. Vrlo je važno da znate prepoznati što je važno a što ne, jednostavno pročitajte oko 10 rečenica pa razmislite što je tu važno da se napiše u kratkom sadržaju, kad ste donijeli odluku opišite svojim riječima u jednoj ili dvije rečenice, bolje što sažetije ali opet vodite računa o važnim podatcima koji se moraju naći u kratkom sadržaju da čitalac ima uvid u stvarni tijek događanja . Tako dio po dio čitajte i pišite, vrlo je lako i jednostavno bez puno zamaranja. Puno je teže ako čitate cijelpoglavlje tako mnoge stvari zaboravite pa vam lektira može izgledati nepovezano.
Bilješka o piscu:
Ovo je kratka zabilješka o vremenu u kojem je pisac živio, o njegovim najznačajnijim djelima te o mjestu koje on ima u književnoj odnosno kulturnoj povijesti naroda. Bilješka treba biti kratka, treba sadržavati samo najvažnije podatke.  
Knjizevna vrsta
Već od petog razreda učenici postupno usvajaju znanja o književnim vrstama. Tako učenik petog razreda poznaje pripovijetku, crticu, legendu, bajku, basnu; razlikuje lirsko i epsko pjesnistvo. U ovoj bilješci valja imenovati književnu vrstu te prepoznati njezine najvažnije osobine. Dobro je pri određenju poslužiti se književnim leksikonom te tako proširiti svoje znanje.  
Kratak sadržaj (fabula djela) :
Dio dnevnika čitanja gdje učenici često griješe jest upravo kratak sadržaj: napišu ga ili preopširno ili prekratko. Ovdje treba kratko i jasno prepricati fabulu djela. Da bi se ovaj dio dobro napisao, čitatelj mora znati razlikovati važnu od nevažne pojedinosti u razvoju radnje. Ako je sadržaj napisan preopširno, u njemu se nalaze nepotrebni podaci, a ako je napisan presažeto, nije razumljiv. Za dobro sastavljanje fabule djela valja tijekom člitanja bilježiti važne pojedinosti u razvoju radnje: događaje ili osobe koji pokreću radnju, koji je zapliću ili razrješavaju. U tome će nam pomoći i poznavanje kompozicije proznog djela: uvod - zaplet radnje - vrhunac - rasplet - kraj radnje. Vještina dobrog sastavljanja fabule djela jest vještina razlikovanja važnog od nevažnog: i fabule najopsežnijih djela mogu se kratko prepričati kad prepoznamo što je u njima važno za razvoj radnje.
Tematsko-idejni sloj djela:
Odrediti temu znači odrediti glavnu misao djela, pojam ili predmet o kojem se u djelu govori. Valja znati prepoznati glavnu, noseću misao djela, na koju se, u cjelini književnog djela, svode svi motivi i sve situacije u djelu. Uz temu prepoznajemo i ostale ideje: poruke i pouke pisca, koje otčitavamo iz pojedinih situacija, likova ili događaja. Temu i ideje valja također sročiti kratko i jasno, a potom se može iskazati i vlastiti stav prema njima, kao rezultat promisljanja problematike knjizevnog djela.
Prostor i vrijeme djela:
Određenje prostora i vremena radnje pomađe nam pri razumijevanju knjiđevnog djela. Kad su prostor i vrijeme jasni i jednoznačni, onda je ovo kratka biljeska koja radnju djela smjesta u prostorne i vremenske okvire. Zanimljivo je određenje prostora i vremena u onim književnim djelima u kojima se pisac poigrava s njima: kad prostor nije stvaran ili kad nije odreden, kad se mijesaju razliciti prostori zbivanja. Vrijeme moze biti nestvarno, neodredeno, u rasponu od nikada do uvijek. Tada govorimo o svevremenosti, o relativnom vremenu. U takvim se djelima mozemo i mi citatelji poigravati, tumaceci prostor i vrijeme, trazeci njihove viseznacnosti.  
Karakterizacija glavnog lika
Glavni lik književnog djela je onaj lik oko kojega se razvija radnja, čiju sudbinu pratimo tijekom pripovijedanja. On je pokretač radnje a ostali likovi stupaju u razlicite odnose s njim. On je gotovo uvijek karakteriziran cjelovito, ili barem detaljno u onoj osobini koja je presudna za razvoj radnje. Likove u knjizevnom djelu obično upoznajemo na nekoliko razina, tako te najcesce govorimo o fizickoj, psihickoj i drustvenoj karakterizaciji. Fizicka karakterizacija jest izvanjski izgled lika: njegov izgled, stas, dob, drzanje, nacin odijevanja. Izgled lika cesto je povezan s njegovim psihičkim likom ili mjestom u društvu. Psihička karakterizacija upoznaje nas s unutarnjim svijetom lika. Upoznajemo njegovu narav, osobine, razmisljanja, stavove prema zivotu, ponasanje, odnose  prema drugim ljudima. Cesto upoznajemo njegove unutarnje probleme, sukobe, svjetonazor. Eticka strana lika pokazuje nam njegov odnos prema moralu. Valja V uocavati postupke lika koji svjedoce o njegovoj naravi i zivotnim nacelima. Cesto su upravo njegovi postupci i rijeci najjaci svjedoci njegove naravi. Zato ih valja prepoznavati i na temelju njih stvarati psihicki portret lika. Socijalna karakterizacija jest odredenje lika prema njegovu mjestu u drustvu. Socijalne osobine jesu podrijetlo, imovinsko stanje, drustveni status, obrazovanje, odnos drustvene zajednice prema njemu. 

Jezik i stil djela:
Svaki se pisac odlikuje vlastitim stilom pisanja. Pri čitanju treba obratiti osobitu pozornost na njegov jezik i stil, jer iz toga možemo mnogo naučiti o jeziku i komunikaciji, obogatiti svoj rječnik. Kakav je piščev rječnik, je li bogat, originalan i slikovit, ima li mnogo nepoznatih ili starih riječi; prevladavaju li jednostavne i lagane recenice u pisanju, ili je pisceva recenica slozena, razvijena i zahtijeva visoku koncentraciju? Vodi li pisac pripovijedanje tecno i ne usporavajuci radnju ili cesto skrece s linije glavne radnje da bi opisao nesto ili ispricao neku usputnu epizodu? Jeli tekst ozbiljan i l i humoristican, zamjecujemo l i pisceve komentare? Valja zapisati i svoj odnos prema piscevu jeziku i stilu. Vodenje dnevnika citanja potice nas na aktivno citanje knjizevnog djela, na razmisljanje o procitanome i na stvaranje vlastitoga stava o temi i idejama s kojima smo se upoznali tijekom citanja. Takvim se citanjem obrazujemo i odgajamo:
duhovno, spoznajno, jezicno, emocionalno, estetski. Takvim citanjem pripremamo se zauzeti svoje mjesto u krugu obrazovane citateljske publike, koja ce znati prepoznati vrijednosti (ne samo knjizevne!), koja ce znati razmisljati i koja ce znati obrazloziti svoj stav.

Gledate crtiće??? Nakon ovog videa zapitajte se jeli to dobro za vas i vašu djecu !!!!!